Žene danas malo lakše dišu – zahvaljujući nestašici metala iz Prvog svjetskog rata. Radi te nestašice metala ženske grudi su pobjegle iz okova korzeta.
Prije toga, žene su se uguravale u korzete koji su oblikovali njihove figure kako bi odgovarale viktorijanskom idealu: raskošne grudi na vrhu tankog struka. No budući da su okviri steznika uglavnom bili izrađeni od metala, koji je bio potreban za streljivo i druge vojne potrepštine, Odbor za ratnu industriju SAD-a zatražio je 1917. od američkih žena da prestanu kupovati korzete. Otprilike u isto vrijeme pojavio se moderni grudnjak koji je podjednako oslobodio čelik, ali i žene iz vremena rata i okova metala.
Prvi ikada grudnjak najvjerojatnije potječe iz antičke Grčke, kada su žene omotale vunenu ili lanenu traku preko grudi, pričvrstivši ih ili ih vežući na leđima. Steznici su se pojavili tek oko 1500. i ubrzo su postali obvezni za žene iz srednje i više klase u zapadnom društvu. Isto tako brzo su liječnici počeli okrivljavati steznike za bolesti u rasponu od nesvjestica do atrofije mišića, dok su ih feministkinje napadale da ograničavaju žene i njihove grudi, fizički i simbolički.
Caresse Crosby patentirala je prvi moderni grudnjak u SAD-u 1914. Dok se pripremala za debitantski bal, ispod svoje prozirne večernje haljine obukla je kruti korzet i usku korzetnu navlaku. Ali pokrivač korzeta – koji je opisala kao oklop poput kutije od kitove kosti i ružičastog užeta – virio je kroz njezinu haljinu. „Donesi mi dva moja džepna rupčića i malo ružičaste vrpce“, rekla je svojoj sluškinji koja joj je pomogla sašiti materijale u jednostavan grudnjak i time su njene grudi bile oslobođene teškog stiska korzeta.
Crosbyjev izum bio je glavna tema. Druge su se djevojke okupile uokolo, pitajući kako tako slobodno pleše. Kad je predstavila svoju kreaciju, odmah su je zamolili da im sašije i grudnjake. Kad su joj stranci ponudili dolar za jedan od njezinih grudnjaka, odlučila je pokrenuti posao i patentirala svoj grudnjak.
